Vlado R. Simić

Vlado R. Simić

Opština Petrovo - Municipality of Petrovo

Osoba

Ekologija, Humanitarne aktivnosti, Ekonomski rast i razvoj, Prava djece i mladih, Pristup informacijama i pravnim savjetima, Stare osobe, Ženska prava, Održivi razvoj,

12/10/1991

Opis

Prema zvaničnim podacima, opština Petrovo egzistira od 1929. godine do 1962. godine kad je izvršeno njeno pripajanje opštini Gračanica. Status opštine vraćen joj je referendumom građana 1991. godine. Opštinu Petrovo proglasila je privremena Skupština opštine za opštinu u osnivanju, na sjednici održanoj dana 12. oktobra 1991. godine Odlukom o proglašenju opštine Petrovo, a ozakonila Skupština Republike Srpske . Opština Petrovo nalazi se u sjeveroistočnom dijelu BiH, odnosno središnjem dijelu Republike Srpske, obuhvatajući Sprečansko polje i sjeveroistočni dio planine Ozren. Nalazi se između tri poznata privredna bazena: Tuzlanskog, Zeničkog i Dobojskog. Opština Petrovo od Doboja je udaljena oko 25 km odnosno 34 km od Tuzle, a graniči sa gradovima: Doboj (Republika Srpska) te Gračanica, Lukavac i Maglaj (Federacija BiH). Magistralnim putem Doboj-Tuzla i željezničkom prugom Doboj-Tuzla, opština je povezana sa regionalnim centrima. Ukupna površina opštine je 118,24 km². Opštinu čine sedam mjesnih zajednica: Petrovo, Kakmuž, Karanovac, Sočkovac, Porječina, Krtova i Kaluđerica. Prema rezultatima popisa stanovništva u BiH iz 2013. godine na području opštine Petrovo živi oko 7.010 stanovnika. Reljefno 65% teritorije opštine Petrovo čini brdsko – planinsko područje, a ostalih 35% teritorije je ravničarsko. Prosječna nadmorska visina je 534m. Nad Ozrenom dominiraju dva visa, Velika Ostrvica 918m (ujedno i najviši vrh na Ozrenu) i Kraljica sa 883m. Pored obradivih površina i šumskog bogatstva, koji su nesumnjivi resursi ovog područja, opština Petrovo bogata je prirodnim resursima, posebno zdravom pitkom vodom sa izvorištima u ekološki očuvanoj sredini, termo-mineralnim vodama sa ljekovitim svojstvima, te rudnim i mineralnim resursima. Razvoj opštine Petrovo usmjeren je ka iskorištavanju mineralnih sirovina, a posebno termomineralnih voda i tečnog ugljen-dioksida, kao i razvoju turizma. Značajan pomak u tom pravcu razvoja napravljen je otvaranjem banjsko-turističkog kompleksa „Terme – Ozren“ u naselju Kakmuž 2020. godine, nakon čega je uslijedio i značajniji pomak u razvoju soskog turizma. Uporedo s tim u naselju Kaluđerica, u neposrednoj blizini manastira Svetog Nikole na Ozrenu, u oblasti Turističke zone Kaluđerica, definisane Regulacionim planom, realizovani su projekti uređenja prostora namijenjenog vikend naselju, izgrađena putna infrastruktura, riješeni problemi vodosnabdijevanja i napajanja električnom energijom. U dijelu Turističke zone, namijenjenom za izgradnju hotelskog kompleksa sa pratećim sadržajima, prvih 20 dunuma zemljišta dobilo je vlasnika početkom 2022. godine, nakon čega su započeli radovi na uređenju prostora i pripremi za gradnju.